Treca strana Hladnog rata

Treca strana Hladnog rata uglednog povjesnicara Tvrtka Jakovine temeljiti je pogled iznutra na Pokret nesvrstanih i nacin na koji je organizacija s više od stotinu država funkcionirala. U Pokretu su od pocetka, u njegovu osnivanju, krizama i vrhuncima, u središtu bile Jugoslavija i njena diplomacija. Samo je Pokret nesvrstanih zemalja mogao Titovoj Jugoslaviji dati globalnu važnost kakvu je imala, samo je Titova Jugoslavija mogla osigurati Pokretu ulogu kakvu je nastojao imati izmedu dva suprotstavljena bloka u Hladnom ratu. Tvrtko Jakovina u Trecoj strani Hladnog rata donosi pricu o nevjerojatno ambicioznoj, cesto i efikasnoj diplomaciji jedne objektivno male zemlje. U središtu su knjige Konferencija nesvrstanih u Havani 1979. i Titova borba za nesvrstanost, odnosno protiv ideje kubanskog vode Fidela Castra da Pokret prevede na stranu Sovjetskog Saveza i tako ga uništi. Treca strana Hladnog rata, napisana na temelju golemog broja dosad uglavnom potpuno nepoznatih dokumenata, prica o sukobima koji su razdirali taj Pokret, od njegova osnivaca Egipta i pokušaja da se izbaci iz Pokreta, preko velikih prica o Afganistanu, Iracko-iranskom ratu, Kampuciji i Zimbabveu, sve do Ugande, Zapadne Sahare i Komora. Treca strana Hladnog rata rastvara i predocava nesvrstanost kao jednu od kljucnih dogmi Titove Jugoslavije, koristeci se u analizi ne samo naocalama jugoslavenske diplomacije vec i onima supersila SAD-a i SSSR-a, sve do rasisticke Južnoafricke Republike. Ova knjiga kroz izvore jugoslavenske diplomacije izlaže svjetsku povijest druge polovine 20. stoljeca, od pedesetih do pocetka devedesetih godina.