Zagrebulje

U razdoblju od cetrnaest godina, ali uz veliku, desetogodišnju pauzu, Šenoa je u Pozoru i Viencu objavljivao svoj ciklus feljtona s naslovom Zagrebulje (1866, 1867, 1877, 1879, 1880). U ponekad sentimentalnim, cešce oštrim i moralizatorskim, satirickim, ali najcešce duhovitim i zabavnim tekstovima dotice se najširih tema: društvenog i kulturnog života (osobito kazališnog) voljenog glavnog grada, ali i cijele Hrvatske, kao i aktualnih politickih tema.

»Kao feljtonist nadmašio ga je u hrvatskoj književnosti samo Matoš.« (Šime Vucetic).

Zadnje Zagrebulje, one iz 1880. godine, obilježio je razorni zagrebacki potres. Šenoa je kao gradski senator aktivno ukljucen u pomaganje stradalima i procjenu šteta, zbog cega je boraveci cesto na otvorenom te zime dobio upalu pluca, od koje je umro sljedece 1881. godine.

Romanopisac, pripovjedac, pjesnik, feljtonist, putopisac i dramaticar August Šenoa (1838.-1881.) obilježio je cijelo jedno razdoblje hrvatske književnosti, na razmedu romantizma i realizma, koje se naziva »Šenoino doba«.