Chomu skojujutsja vijskovi zlochini proti zhinok? Scho vidbuvajetsja pid chas trivalikh bojovikh dij, koli v suspilstvi porushujetsja demografichnij balans, a miljoni zhinok i cholovikiv stajut samotnimi? Bagato chogo trapljalosja na okupovanikh teritorijakh i frontakh Drugoji svitovoji vijni: p'janij rozgul i bezladni statevi zv'jazki, soldatski bordeli, masovi vbivstva i grupovi zgvaltuvannja. Pislja 1945 roku dejakij chas zdavalosja, scho ljudstvo zdobulo zhorstokij urok i podibni zlochini bilshe nikoli ne povtorjatsja. Ale nastav rik 2022, najtragichnishij v pisljavojennij jevropejskij istoriji. Onuki tikh, khto naprikintsi Drugoji svitovoji maroderstvuvav, ubivav i gvaltuvav u Berlini, Budapeshti, Vidni ta Kenigsberzi pochali chiniti te same u Buchi, Mariupoli, Khersoni ta inshikh ukrajinskikh mistakh.
Chomu tse stalosja? Istorija nichomu ne vchit narodi, jakscho bezkarnimi zalishajutsja zlochini minulogo. I zlochini proti ljudjanosti, skojeni putinskoju Rosijeju v Ukrajini, sche odin dokaz tomu. Same tsomu prisvjachena knizhka amerikano-ukrajinskogo pismennika j publitsista Rafaelja Grugmana.