Fikseri u srednjem vijeku

Otkako se zapad angažirao u Afganistanu, Iraku, a zatim i Siriji, pojmom "fikser" cesto se oznacavaju ljudi koji pružaju razne usluge novinarima i stranim vojskama: oni su istovremeno prevoditelji, pregovaraci, doušnici, vodici, vozaci, dobavljaci, posrednici i aranžeri koji vladaju jezicima i posjeduju višestruke vještine i tehnike preživljavanja u teškim, cesto po život opasnim situacijama. Glavno podrucje njihova djelovanja konfliktne su situacije koje iziskuju intervenciju izmedu dvaju medusobno nerazumljivih jezika.

Još od srednjega vijeka na fiksere nailazimo u svim situacijama jezicnih susreta: križarskim ratovima, hodocašcima, propovijedima, trgovini, kao i prevodilackim poslovima. U povijesnom smislu fikser je nevidljivi covjek (muškarac ili žena): on djeluje iz sjene i ne radi prvenstveno za svoju korist, nego za dobrobit svojih poslodavaca.

U ovoj studiji, izvorno napisanoj na francuskom jeziku, autorica Zrinka Stahuljak uranja u povijest srednjovjekovne književnosti kako bi bolje zahvatila i neka itekako aktualna pitanja, koja su svakako kulturološke prirode, ali i ekonomske, politicke i eticke, narocito kada govori o konceptima moci i odnosa snaga, te meduljudskim i medudržavnim odnosima.