Mileva Einstein, teorija tuge

Kada u osvit Prvoga svjetskoga rata, tek što je sa sinovima došla u Berlin, gdje je njezin suprug, najslavniji znanstvenik dvadesetog stoljeca Albert Einstein upravo dobio posao, primi pismo s Uvjetima o njihovu medusobnom životu, Milevi Einstein ionako napuknut život sasvim se izokrene. Ostaje sama, s dvojicom sinova, s golemim teretom tuge koju nosi u sebi, sa svim padovima i slomovima koje je imala u životu i koje ce tek doživjeti.
Osoba koja je bila predodredena za najvece znanstvene dosege, genijalna matematicarka, prva žena na politehnickom fakultetu Sveucilišta u Zürichu, uvijek druga i drugacija, Mileva Einstein rodena Maric, iz bogate vojvodanske obitelji, u svojoj je sudbini gotovo paradigmaticna kada razmišljamo o položaju žena. Njezina teorija tuge teška je poput bilo koje teorije relativnosti, ali i mnogo cešca od nje. Prtljaga tuge koju je nosila od najranije mladosti do smrti, u kojoj su se tijekom vremena samo dodavali tegobni trenuci, od šepanja i ruganja djece, preko ljubavi i neuspjelog braka s Albertom, do smrti djeteta, bolesne sestre, nezavršenog fakulteta, loše materijalne situacije i teške bolesti najmladega sina, teret je koji može razumjeti svaka citateljica ili citatelj.
Slavenka Drakulic u romanu Mileva Einstein, teorija tuge oživila je genija i njegovu obitelj. Pred nama je iskrsnula opipljiva, stvarna, puna života, ali i depresije, melankolije i ljubavi Mileva, žena u kojoj se ogledaju sve uloge koje žene stalno i iznova podnose i s kojima se nose snažnije od bilo kojeg muškarca.