Iz ateljea

Zbirka pjesama, sadrži osamdesetak tekstova slobodne forme nastalih izmedu 2010. i 2015., povezanih u cikluse – Bilješke iz ateljea, Scrabble, Animalia, Brojalice, Duboka crna.

Naslov nove pjesnicke knjige više je nego rjecit i nudi lajtmotiv nekog izdvojenog prostora, odnosno specificnog homogenog svijeta, cjeline obilježene jedinstvenim autorskim pogledom. Paralelizam s likovnim univerzumom naglašen je i time što su mnoge pojedinacne pjesme naslovljene tipicnim izložbenim, galerijskim, strucnim terminima, poput vedute i portreta, akta i marine, enterijera i diptiha. Likovna terminologija ili slikarska disciplina služe kao svojevrsna maska ili «persona» autoricina sustava, kao vizualni korelativ naslucenoga. Naime, nije rijec o deskriptivnom postupku niti o parafrazi optickih cinjenica, nego o selekciji primljenih poticaja kroz filtar ili mrežu kodificiranog jezika inace neverbalne kreativne prakse. Možda bismo mogli kazati kako se Sanja Lovrencic u najnovijoj zbirci krece u meduprostorima govorenja o vidljivom i šutnje o neizrecivom...(Tonko Maroevic)