Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas

Knjiga Ive Goldsteina Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas minuciozan je prikaz jednog od najbizarnijih, a po posljedicama nedvojbeno najstrašnijeg, oblika etnicke i vjerske mržnje. Stjecajem povijesnih okolnosti Židovima je vec od davnina nametnuta stigma arhetipskog Drugog i Drugacijeg. Takva stigma omogucila je nastanak svojevrsnog moralnog azila u kojem je bilo slobodno mrziti i, u pervertiranom nadahnucu mašte, kreirati predrasude, zablude i teorije zavjere o djecoubojicama i pohlepnim bankarima. Od drevnog kršcanskog antijudaizma, preko zlokobnih Protokola sionskih mudraca, do nacisticke pornografije mržnje i smrti, put do žutih zvijezda i plinskih komora bio je dug i neumitan, put do najstrašnije i nezacijeljene rane na tkivu ljudske civilizacije, put do Holokausta kao logicne konzekvencije nesposobnosti da se slavi Razlicitost pojedinaca i skupina, kako god te skupine definirali. Svojom knjigom Ivo Goldstein upozorava da ni Hrvatska nije bila poštedena toga procesa. Njegov Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas enciklopedija je bešcašca, katalog gluposti i mržnje, od kojih nisu bila imuna ni neka slavna imena hrvatske politike i kulture. Dokazi se nalaze u arhivama i najraznolikijim tiskovinama – scripta manent – koje je Goldstein pronašao mukotrpnim, strpljivim radom. Ovo je knjiga o strahu pred cinjenicom da su mržnja i ubojstva bili moguci, ali i knjiga nade da se nece ponoviti.

“Pišuci o antisemitizmu, Goldstein ustvari piše svevremensku analizu ljudske mržnje. Jer, antisemit sigurno ne mrzi samo Židove. Onaj tko je u stanju mrziti i ubijati, a kao kriterij pritom uzima neciju rasu, vjeru ili etnicku pripadnost, teško da je sposoban ikoga i išta iskreno voljeti. Zato fokus ove knjige jest na Židovima, ali je to ustvari knjiga o ljudskom rodu, i mržnji kao univerzalnoj emociji. Goldsteinova knjiga pocinje sada vec dalekom prošlošcu, ali završava kao upozorenje o buducnosti koja je pred nama. Na grijehe naših predaka ne možemo utjecati, ali na postupke naših potomaka možemo. Jedan od nacina je i taj da svatko procita Goldsteinovu knjigu o antisemitizmu.” – prof. dr. sc. Hrvoje Klasic

“Vrlo znacajnim mi se cini uvid autora da je u osnovi modernog antisemitizma u 19. stoljecu bila teza da se razarajuci ‘židovski duh’ infiltrirao u europske narode putem onih Židova koji su se svojoj kršcanskoj okolini najviše približili i po nacinu života i po svjetonazoru, a koji tobože ništa ne može promijeniti, i da se vec tada javlja mišljenje da su Židovi ‘stoga osudeni na vjecno neprijateljstvo i zazor’. Nije li to bila i podloga civilizacijskog sunovrata Holokausta u 20. stoljecu, koji je nezamisliv bez radikaliziranog rasistickog antisemitizma? Nisu li doista teorije koje su nastojale identificirati tobožnje osobine ‘židovske rase’, u sinergiji s konzervativnim snagama koje su, kako autor zapaža, širile shvacanje da su upravo Židovi, uz protestante, glavni nositelji liberalnih nastojanja na svim podrucjima društvenog života (politika, gospodarstvo, kultura), pa da im se zato treba suprotstaviti, otvorile put rasistickom antisemitizmu? Ova povijest antisemitizma potaknut ce, po svoj prilici, raspravu o mnogim u rukopisu iznesenim tezama, primjerice o tvrdnji da se kao ‘jedan od antisemitskih obrazaca specificnih za Hrvatsku (i dijelove Bosne i Hercegovine)’ može prepoznati negiranje zlocinackog karaktera NDH odnosno velicanje ustaštva.” – prof. dr. sc. Aleksandar Jakir