Magnetno brdo

Magnetno brdo zovu „knjigom madarskog #metoo pokreta“, a dobio je i Nagradu Europske unije za književnost. Rijec je o kompleksnom psihološkom i socijalnom romanu koji dotice brojna pitanja, od ženskog identiteta do odgovornosti intelektualca u današnjoj Madarskoj.

U ljeto 1999. perspektivna sociologinja Eniko Börönd napušta supruga u New Yorku i vraca se u rodnu Budimpeštu s namjerom da napiše opsežan sociološki rad o madarskoj etnoduši iz perspektive marginaliziranih skupina. Predajuci feministicku kritiku na sveucilištu, Eniko se sudara s brojnim predrasudama u tamošnjem znanstvenom miljeu, a uskoro ulazi i u vezu s Tamásom Bogdánom, omiljenim sveucilišnim profesorom podrijetlom iz zatvorene provincijske zajednice. Bogdán, pripadnik prve generacije intelektualaca u svojoj obitelji, nosi se s vlastitim psihološkim i socijalnim blokadama. Njegov odnos s Eniko, cije je klasno zalede potpuno drugacije, prerasta u složenu intimnu vezu koju osim profesionalnih razmimoilaženja obilježavaju sumnja, ljubomora i krivnja.

Njihova se prica pretapa s pricom studentice Réke, nesigurne mlade žene koja piše roman i privuce Bogdánovu pažnju. Réka je podrijetlom iz Békásmegyera, proleterskog naselja zasebna identiteta, gdje postoji Magnetno brdo koje, prema legendi, svoje stanovnike drži prikovanima tako da ga nikada ne mogu napustiti.

Réka Mán-Várhegyi napisala je izuzetan i slojevit roman o problemima marginalnosti – socijalnoj i intelektualnoj, o feminizmu, ženskom pisanju i seksualnosti, kompleksnosti ženskih, obiteljskih i medugeneracijskih odnosa te svim izazovima s kojima se žene suocavaju u hijerarhijski ustrojenom društvu kojim dominiraju muškarci. To je i roman o prošlosti koja nas definira, ali i o mogucnosti da se stvari promijene.

 O AUTORICI

Réka Mán-Várhegyi provela je djetinjstvo u Târgu Mure?u u Rumunjskoj. U Madarsku se preselila nakon pada komunistickog režima 1990. i od 1992. državljanka je te zemlje. Iako je studirala estetiku i sociologiju i specijalizirala se za etnicke i manjinske studije, vec niz godina radi kao urednica djecjih knjiga u Budumpešti. Njezinu prvu zbirku kratkih prica Boldogtalanság az Auróra-telepen (Nesreca u stambenom naselju Aurora, 2014.) kritika je opisala kao iznenadujuce zreo književni prvijenac. Osim te zbirke i romana Magnetno brdo (2018.), Mán-Várhegyi napisala je nekoliko djecjih knjiga i knjigu za mlade. Dobitnica je Nagrade Tibor Déry (2018.) i Nagrade Europske unije za književnost (2019.).

 O PREVODITELJICI

Lea Kovács rodena diplomirala je francuski jezik i književnost te hungarologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vanjska je suradnica Odjela za francuske i frankofonske studije Sveucilišta u Zadru, kao naslovni asistent na kolegiju Osnove usmenog prevodenja.

Od romana u njezinu su prijevodu objavljeni Sotonski tango Lászla Krasznahorkaija, Trenutak Magde Szabó i Povijest nasilja Edouarda Louisa, a od knjiga pjesama Kod nas više nema kanibala Otta Fenyvesija, Tajna kratkog života, Izabrane pjesme Jánosa Sziverija, Tijelu: Ode & legende Szilárda Borbélya, koja je dobila Posebnu pohvalu Odbora za dodjelu nagrade Iso Velikanovic za 2018. godinu i Stablo pjesama Abdellatifa Laâbija.