Hvarkinja

Hvarski renesansni književnik, slikar i glazbenik Matija Benetovic (oko 1500.-1607.) autor je "smiješnice" "Hvarkinja", najstarije sacuvane komedije s otoka Hvara.

Komedija "Hvarkinja", jedino djelo za koje pouzdano znamo da mu je Benetovic autor, otkrivena je i objavljena 1915. godine. Naslov nije izvoran, dao ga je priredivac prvog izdanja P. Karlic, a u Trogirskom rukopisu, jednom od tri sacuvana, naziva se "Komedija od Bogdana" prema jednom od likova. Nastala je vjerojatno oko 1600. i sudeci prema prologu, prikazana je u Hvaru o pokladama. Pouzdano znamo da je i u 18. stoljecu izvodena u Trogiru, Zadru, vjerojatno i drugdje. Benetovic je možda autor i seljacke "Komedije od Raskota", pronadene u Jelsi u prijepisu iz 18. stoljeca.

Benetovic se naslanja na Marina Držica, kojega spominje i citira u drami. Premda ima dosta zajednickih karakteristika sa Držicem i "ucenom" komedijom (komedija erudita), "Hvarkinja" se svrstava medu "ridiculose", hrvatski "smješnice", ulicne komedije popularne u Italiji u to doba. S "Hvarkinjom" u nas zapocinje niz "smješnica", kojih iz 17. stoljeca poznajemo desetak (npr. "Ljubovnici"). Benetovicevi likovi su Hvarani, gradani razlicitih slojeva i hvarski seljaci, ali i Mlecani, Dubrovcani i stanovnici Makarskog primorja, uz vjerno prenesene jezicne idiome i mentalitete, na cemu se i grade brojni komicni efekti. Sadržaj komedije u potpunosti je renesansni: prate se složene ljubavne zgode razlicitih likova i razlicitih tipova, dok je u pozadini svega novac, baš kao i kod Držica.